Poslovne vijesti - Hrvatska

Kad uđemo u eurozonu, krediti u kunama opet će biti krediti u euru

Hrvatske su banke godinama odbijale odobravanje dugoročnih kunskih kredita, uz objašnjenje da nemaju dugoročnih izvora novca u kunama, no nedavno su se na taj potez odlučile Hrvatska poštanska banka i OTP.

Bez naglog buma

S obzirom na to da kunski depoziti u međuvremenu nisu doživjeli nagli bum, a oročenja su i dalje najčešće na godinu dana, bit će da se ipak nešto moglo vezano uz to napraviti i prije. Malo je poznato da kunske kredite već godinama nude i stambene štedionice, no u to slučaju klijenti moraju i štedjeti u kunama. No, ono što je novim, opreznijim, dužnicima najvažnije jest pitanje jesu li sad zaštićeni i može li se i njima dogoditi "slučaj švicaraca"? Po čemu su u prednosti, a što su nedostaci ovog modela?

– Glavna prednost za klijenta s kreditom u kunama bez valutne klauzule eliminacija je valutnog rizika, jer se većina dohotka kućanstava ostvaruje u kunama. Međutim, kada govorimo o eliminaciji valutnog rizika, treba biti svjestan da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja te da se, primjerice, cijene nekretnina izražavaju isključivo u eurima, što znači da se dio valutnog rizika ipak zadržava – objašnjavaju u Splitskoj banci, koja ovakve kredite ne nudi.

Podsjećaju i da određeni dio stanovništva ostvaruje zaradu u eurima, primjerice, u turizmu, a povijesno kretanje tečaja euro/kuna pokazuje minimalnu volatilnost.

– S obzirom na to da banke nemaju dovoljno kunskih izvora financiranja, onda su i kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule nužno više, a time i klijentima manje primamljive – napominju u banci.
Opasnost leži i u ulasku u eurozonu, kad će se krediti u kunama pretvarati u kredite u eurima. Tad će se utvrđivati tečaj domaće valute u odnosu na euro, koji mora biti stabilan, odnosno kretati se u maksimalnu rasponu od plus-minus 15 posto.

Nemoguće predvidjeti

Tek pri kraju desetljeća trebao bi biti poznat i odnos kune i eura, po kojem će se provesti konverzija imovine i obaveza, tj. i kredita.
U OTP-u, koji se upustio u odobravanje kunskih kredita, kažu da oni nemaju valutnog rizika, no prerano je govoriti što će se dogoditi s tim kreditima kada RH uđe u eurozonu.

– Gotovo je nemoguće predvidjeti kako će tada izgledati financijsko tržište. Sigurno je da će banke na vrijeme pripremiti sve za konverziju – najavljuju.